Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Najraniji podaci o igrama sa loptom zabilježeni su oko 200te godine u Kini, gdje je postojala igra sa izvjesnim sličnostima sa današnjim nogometom. Kinezi su igru nazivali Tsu'Chu a cilj je bio predriblati protivnika sa kožnom loptom i ubaciti je kroz otvor širine oko 40 cm. Drevni Grci i Rimljani su također igrali jednu varijantu ove igre.
Moderni nogomet je nastao i širio se u Engleskoj, a prve lopte su prema nekim podacima bile odrubljene glave zarobljenih danskih brigadira. Kralj Edward III je zabranio ovu igru 1365. godine zbog njenog očiglednog nasilničkog karaktera, ali i zbog toga što je vojnicima oduzimala vrijeme od vježbanja strijeljaštva. Ipak, igra je bila isuviše popularna i nastavila se širiti.
Prve organizovane utakmice su bile masovne konfrontacije između timova sastavljenih od stanovnika dva ili tri grada, a golovi su bili postavljeni i do 50 kilometara razmaka između sebe. Oko 1801. godine nogometna pravila su usavršena, ekipe su morale imati isti broj igrača a igralište nije smijelo biti duže od 100 yardi (70,9 metara). Međutim, sama igra na terenu je bila neka vrsta mješavine engleskog ragbija i nogometa, igralo se grubo i tvrdo. U narednim godinama pravila su se nastavila dorađivati sve dok nije došlo do konačnog razlaza ova dva sporta osnivanjem prvog nogometnog saveza, 26. oktobra 1863. godine a osam godina poslije, 1871. i ragbi dobija svoj savez i time se ova dva sporta počinju razvijati neovisno jedno o drugome.
Broj igrača u nogometnoj ekipi je varirao od 15 do 20, zavisno od mjesta igranja. Sadašnje pravilo o 11 igrača je formalno donešeno 1870. godine, igralo se obično sa 9 ofanzivnih i dva odbrambena igrača. Golman je uvršten u 1880-im, kao jedini igrač koji smije igrati sa rukama.